Svjetski dan mentalnog zdravlja se ove godine obilježava motom „Mentalno zdravlje u kriznim situacijama”. Prema podacima Svjetske federacije za mentalno zdravlje, svake godine je oko deset miliona ljudi izloženo kriznim situacijama, kao što su oružani sukobi ili prirodne nepogode. Navedene krize otežavaju porodično funkcionisanje, umanjuju sredstva neophodna za svakodnevni život, te narušavaju bazične procese funkcionisanja u društvu zahvaćenom kriznim situacijama. Takve okolnosti kod ljudi stvaraju osjećaj psihološkog distresa, među kojima određen broj osoba razvija smetnje u mentalnom zdravlju, poput depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja. Krizne situacije mogu pogoršati stanje narušenog mentalnog zdravlja kao i socijalnu deprivaciju vezanu za siromaštvo i diskriminaciju, te podstaći rizične situacije povezane sa porodičnom separacijom ili štetnom upotrebom psihoaktivnih supstanci.
Nepogode u vidu zemljotresa, poplava, saobraćajnih nesreća ili požara se javljaju iznenada, neočekivano, preplavljujući ljude negativnim emocionalnim stanjima šoka i nevjerice. Očekivano je da osobe koje dožive krizne situacije ili katastrofe imaju intenzivnije emocionalne reakcije, a razumijevanje procesa koji leže u osnovi navedenih emocionalnih stanja mogu pomoći u uspješnom suočavanju sa osjećanjima, mislima i ponašanjima na putu oporavka.
Uobičajeno je da ljudi dožive stres neposredno nakon nesreće, ali većina može da nastavi sa svakodnevnim funkcionisanjem nekoliko mjeseci nakon toga. Važno je zapamtiti da su otpornost i oporavak pravilo, za razliku od dugotrajne patnje.
Postoji niz koraka koje možete preduzeti kako biste izgradili emocionalnu stabilnost i povratili osećaj kontrole nakon krizne situacije, uključujući sljedeće:
1) Dajte sebi vremena da se prilagodite. Očekujte da će ovo biti težak period u vašem životu. Dozvolite sebi da žalite za onim što ste izgubili i budite strpljivi sa promjenama u svom emocionalnom stanju.
2) Potražite podršku od vama bliskih osoba. Obratite se onima koji će vas saslušati i saosjećati sa vašom situacijom. Socijalna podrška je ključna u procesu oporavka, a porodica i prijatelji mogu biti važan izvor pomoći. Možete potražiti podršku i razumijevanje među onima koji su doživjeli slična iskustva.
3) Podijelite svoje iskustvo sa drugima. Izrazite ono što osjećate na način koji vam prija – razgovorom sa bliskim osobama, pisanjem dnevnika ili putem kreativnih aktivnosti (npr. crtanje).
4) Pridružite se grupi podrške. Pronađite grupu podrške koju vodi stručno i iskusno osoblje. Navedene grupe podrške se često organizuju za osobe koje su preživjele traumatične događaje. Zajednički razgovori mogu vam pomoći da shvatite da niste sami u svojim osećanjima. Posebno su korisne za one koji nemaju dostupnu socijalnu podršku.
5) Vodite računa o svom fizičkom zdravlju. Zdrave navike vam mogu pomoći da se lakše nosite sa stresom. Jedite nutritivno balansirane obroke, spavajte dovoljno. Ako imate problema sa spavanjem, pokušajte sa tehnikama opuštanja. Izbjegavajte alkohol i drogu, jer mogu djelovati kao privremeno olakšanje, ali zapravo otežavaju oporavak.
6) Uspostavite ili obnovite rutinu. To može biti redovan ritam obroka, spavanja ili fizičke aktivnosti. Uvedite i neke pozitivne aktivnosti koje će vam donijeti zadovoljstvo: šetnje u prirodi, hobi, čitanje knjige itd.
7) Izbjegavajte donošenje velikih životnih odluka. Promjena posla ili karijere, kao i druge važne odluke, mogu biti dodatno stresne i posebno teške dok ste još u procesu oporavka. Sačekajte dok se emocionalno ne stabilizujete.
Međunarodni vodiči predlažu različite aktivnosti u pogledu očuvanja mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške tokom kriznih situacija, polazeći od aktivnosti na nivou lokalne zajednice, komunikacije do prve psihološke pomoći i kliničkih usluga u oblasti mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje leži u osnovi socijalnog i ekonomskog oporavka svakog pojedinca, zajednica i zemalja nakon kriznih situacija.
Pored niza izazova i poteškoća proizišlih iz kriznih situacija, nakon navedenih okolnosti brojne zemlje su iskoristile priliku da razviju svrsishodniji sistem zaštite mentalnog zdravlja, usmjeravajući dobijenu podršku i pomoć u razvoj usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja.
Izvor: vladars.rs
