v
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić učestvovao je danas u Crnoj Gori u ministarskom panelu u okviru konferencije Energy Week Western Balkans 2025 (EWWB) – Energetska sedmica Zapadnog Balkana, gdje je predstavio dosadašnje rezultate, strategiju i komparativne prednosti Republike Srpske u oblasti energetike.
Tom prilikom je istakao da je do sada potpisano više ugovora sa domaćim i stranim partnerima za projekte ukupne instalisane snage oko 2.170 MW i ukupne vrijednosti od oko pet milijardi KM. Ovi kapaciteti obuhvataju i postojeće i planirane projekte u oblasti hidro, solarne i energije vjetra, te predstavljaju značajan korak u osiguranju energetske stabilnosti Republike Srpske.
On je naglasio da su ove investicije rezultat sprovođenja strategije razvoja energetskog sektora i jasno definisanog pravca djelovanja te da je Republika Srpska već odavno usvojila sve ključne strateške dokumente i transponovala evropsku regulativu kroz pet zakona i na taj način stvorila stabilan pravni i institucionalni okvir za ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Pozvao je investitore na saradnju, istakavši da Republika Srpska predstavlja sigurno mjesto za investicije.
Značajan dio planiranih kapaciteta biće u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, kao ključnog strateškog preduzeća i nosioca energetske sigurnosti. Podsjetio je da su do sada izgrađene dvije solarne elektrane snage 60 i 10 MW i jedna hidroelektrana snage 37 MW, a u proteklih desetak godina izgrađeno je oko 1.540 manjih solarnih postrojenja i 55 malih hidroelektrana. U toku su radovi na dvije velike hidroelektrane snage 159 MW i 34 MW, kao i na projektu HE „Buk Bijela“ u saradnji sa Srbijom.
Takođe, do sada su zaključena dva ugovora za izgradnju vjetroelektrana, od kojih je jedna već u poodmakloj fazi radova, dok se priprema izgradnja i novih kapaciteta.
Plan je da svi ugovoreni projekti budu završeni u naredne tri godine, što će dodatno povećati udio čiste energije u proizvodnji.
Ministar je naglasio i izazove evropske politike, posebno u vezi sa primjenom CBAM modela, koji će, kako je rekao, jako negativno uticati na lokalnu ekonomiju.
„Postavlja se pitanje – ako ostatak svijeta više ne prati evropsku politiku, da li Evropa ima pravo da svojim članicama nameće nove obaveze na način koji izaziva direktne ekonomske poremećaje? Naš zahtjev za odgodu primjene CBAM-a od 1. januara 2026. godine je opravdan, jer je BiH ispunila i posljednji uslov, a to je usvajanje zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije BiH, koji je sada u parlamentarnoj proceduri. Očekujemo da Evropska komisija uvaži naše argumente i prihvati zahtjev za odgodu“, rekao je Đokić.
Ministar je zaključio da je, uz razvoj proizvodnih kapaciteta, neophodno posvetiti veću pažnju i prenosnoj mreži, jer rast potrošnje i izgradnja novih energetskih objekata zahtijevaju snažnija ulaganja u infrastrukturu. To pitanje, naglasio je, treba posmatrati kao regionalno, jer stabilan prenos energije predstavlja preduslov za održivi energetski razvoj cijelog regiona i obezbjeđenje urednog i stabilnog snabdijevanja privrede i građana električnom energijom.
Đokić je istakao potrebu za efikasnijim partnerstvom sa evropskim investicionim institucijama i u ovom pogledu, čije angažovanje trenutno nije na nivou očekivanja, te dodao da su ovakve konferencije prilika da se skrene pažnja i na to pitanje.
Pored ministra Đokića, u diskusiji su učestvovali i ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović, ambasadorka Republike Italije u Crnoj Gori Nj.E. Andreina Marsela, predsjednik Agencije za energetiku Republike Srbije Dejan Popović i suosnivač i izvršni partner kompanije Alcazar Energy Danijel Kalderon.
Ministar je u okviru događaja održao više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima kompanija koje su zainteresovane za saradnju sa Republikom Srpskom.
