Republika Srpska raspolaže za približno 1 293 679 hektara poljoprivrednog zemljišta. Od tog broja, oko 931 471 hektara kategorisano je kao obradivo zemljište.
Bojan Ninčić, vršilac dužnosti pomoćnika direktora za geodetske poslove u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko – pravne poslove (RUGIPP) objasnio je na panel diskusiji kako nastaju podaci koje RUGIPP ima u svojim evidencijama.
„RUGIPP podatke o poljoprivrednom zemljištu vodi u katastarskim evidencijama preko svojih područnih jedinica. Poljoprivredno zemljište se u katastarskim evidencijama vodi kroz kulture i klase. Kultura i klasa ima po 8, a to klasifikovanje se odnosi na način korištenja poljoprivrednog zemljišta“, naveo je Ninčić.
Kada se podaci prikupe, izlažu se vlasnicima, koji, nakon toga, imaju pravo na prigovor na katastarsku kulturu i klasu. Ninčić je panelistima ukazao na probleme sa kojima se najviše susreću.
„Kada je u pitanju održavanje evidencija odnosno podataka o namjeni i korištenju zemljišta i zakonskim odredbama i rokovima prijava građana za nepravilnosti u prikupljenim podacima, tu dolazimo do problema jer svako je, u roku od 30 dana od nastanka promjene, dužan istu prijaviti RUGIPP-u, odnosno nadležnoj Područnoj jedinici, što vlasnici nepokretnosti ne rade“, zaključio je Ninčić.
Panel diskusiju je, 28. aprila, organizovao Odbor za selo Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske na kojoj je prisustvovavao i Đorđe Ćujić, načelnik Odjeljenja za katastarsko klasiranje, bonitiranje i komasacionu procjenu zemljišta u RUGIPP-u. Pored predstavnika RUGIPP-a, učestvovali su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Poljoprivrednog instituta Republike Srpske.
Tekst je preuzet sa portala: www.rgurs.org
