Iako je BiH prije više od godinu i tri mjeseca dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, oni nisu počeli niti se može naslutiti kada će se nešto konkretnije desiti na tom polju. Pravi posao za vlasti počinje onog trenutka kada zemlja dobije datum za otpočinjanje pregovora, kazao je u intervjuu “Glasu Srpske” ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, koji se osvrnuo i na to koliko bi razgovori sa evropskim zvaničnicima o članstvu mogli da potraju.
– Od otpočinjanja pregovora potrebno je od osam do 12 godina da bi zemlja postala članica EU – kazao je Klokić sa kojim smo, pored evropskih integracija, razgovarali i o radu i širenju mreže predstavništava Republike Srpske u inostranstvu, ali i nedavnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). On je za jesen najavio dolazak kompanija iz Dubaija, što će biti prilika za domaća preduzeća da uspostave saradnju sa njima, a moguće je, kako je naveo, da Republiku Srpsku posjeti i šeik.
GLAS: Evropski savjet je dao zeleno svjetlo BiH za otvaranje pregovora sa EU još u martu 2024. godine. Gdje smo sada i šta smo postigli nakon te odluke?
KLOKIĆ: Od tada su institucije na nivou BiH ostvarile određen napredak. Usvojeni su zakoni o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih organizacija i sprečavanju sukoba interesa, a potpisan je i sporazum sa Fronteksom. To nije dovoljno, što se može vidjeti i iz izvještaja Evropske komisije u kojima je naglašen određeni napredak, ali su ukazali i na otvorena pitanja koja preovladavaju u BiH. Svjedoci smo da su u prethodnu godinu i tri mjeseca određene teme preovladale u BiH. Tu mislim na političke procese protiv predstavnika institucija Republike Srpske i to je nešto što je umnogome zakočilo ovaj proces.
GLAS: Kojim tempom domaće vlasti idu ka ispunjenju uslova na putu ka EU? Imali smo pohvale, a sada osude evropskih zvaničnika o pitanju ispunjenja uslova. Ko je najveći kočničar na tom putu?
KLOKIĆ: Taj tempo često zavisi od političkih prilika u BiH. Republika Srpska dosljedno učestvuje u procesima i priprema institucije u skladu sa obavezama koje dolaze sa evropskog puta. Ne bi bilo fer da govorimo da su samo krive vlasti u BiH jer često od pojedinaca čujemo da se razgovara o tome da li će Crna Gora ili Albanija prve ući u EU. Dakle, pojedine zemlje se favorizuju, dok su ostale zanemarene, ali su i dežurni krivci. EU i Evropska komisija nemaju ujednačen pristup kada je u pitanju proces evropskih integracija. Tu mislim na sve zemlje koje žele da budu članice i zemlje zapadnog Balkana, ali i druge države kao što su Moldavija i Ukrajina.
GLAS: O tome ko bi trebalo da bude glavni pregovarač sa EU skoro da se više ne priča u javnosti. Da li se nešto radi kako bi to i ostala pitanja bili riješeni?
KLOKIĆ: Sve zemlje, kada dobiju kandidatski status, dužne su da imenuju glavnog pregovarača. Međutim, to ne znači ništa bez imenovanja kompletne pregovaračke strukture i uspostavljanja pregovaračkog okvira. Samo jedno imenovanje ne vodi nikakvom napretku BiH. Trenutno imamo radne grupe koje su tijela u sistemu koordinacije procesa evropskih integracija, a koje će, uz određene modifikacije, u budućnosti vršiti poslove pregovaračkih grupa. Stav Republike je bio i ostao da glavni pregovarač treba da bude iz Srpske.
GLAS: Hoće li BiH, prema Vašem mišljenju, ući u EU i kada?
KLOKIĆ: EU se suočava sa ozbiljnim izazovima unazad 15 i više godina, od same ekonomske krize, a kasnije je uslijedila i aktuelna migrantska. Mnoge zemlje preispituju odluku o Šengen zoni, odnosno da se zatvaraju zbog nagovještaja još većeg priliva migranata. Svi principi na kojima je EU počivala su ozbiljno poljuljani. EU, ako želi da zadrži svoju ideju, mora ozbiljnije da pristupi i zemljama zapadnog Balkana, odnosno da i one postanu članice EU. Da li će neka zemlja postati članica EU je više stvar političke odluke, to nam je potvrđeno i na primjeru Bugarske i Rumunije.
GLAS: Pod okriljem resora koji vodite su i predstavništva Republike Srpske u inostranstvu. Da li ste zadovoljni njihovim radom i da li je u planu širenje te mreže?
KLOKIĆ: Neka od predstavništava rade posao odlično, dok kod drugih postoji prostor za napredak. Kada je riječ o širenju mreže, započeli smo proces registracije predstavništva u Francuskoj, tako da bi ono krajem godine ili eventualno početkom iduće moglo da počne sa radom. Započeta je i procedura osnivanja predstavništva u Kini, odnosno ovlašćeno je lice da izvrši sve pripreme i registruje predstavništvo. Još taj posao nije završen.
GLAS: Nedavno ste posjetili UAE. Šta je tamo dogovoreno?
KLOKIĆ: Prisustvovao sam međunarodnom forumu koji je u Dubaiju organizovala kompanija “Al Matija”, sa kojom Vlada ima potpisan memorandum o saradnji. Dogovoreno je da jedna poslovna delegacija krajem oktobra ili početkom novembra posjeti Srpsku. Organizovaćemo forum na kojem će učešće uzeti naša preduzeća, a koja bi mogla sarađivati sa kompanijama iz Dubaija. To je prilika i da predstavimo određene projekte Republike investitorima iz Emirata, a koji su zainteresovani za ulaganje na domaće tržište. Njih posebno interesuje oblast poljoprivrede, prehrambene industrije ali i energetike. Takođe, imao sam priliku da razgovaram sa šeikom koji je član porodice koja vodi Dubai kao Emirat, i koji bi takođe potencijalno mogao da dođe u Republiku Srpsku.
GLAS: O čemu je bilo riječi na vidovdanskom okupljanju Srba iz dijaspore na Zlatiboru kojem ste prisustvovali?
KLOKIĆ: Ministarstvo bez portfelja u Vladi Srbije, koje je zaduženo za dijasporu, organizovalo je tradicionalni Vidovdanski sabor. Najveći akcenat tom prilikom stavljen je na međunarodni događaj “Ekspo” 2027. godine. Predstavništva Srpske u Njemačkoj i Austriji bila su prisutna kao i naša kulturno-umjetnička društva. Razgovarali smo i o važnosti očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, pisma, tradicije i kulture, ali i o unapređenju saradnje između predstavnika u rasijanju i naših institucija. Takođe, Srpska je u fazi izrade novog strateškog dokumenta za saradnju sa dijasporom s obzirom na to da važeći dokument ističe ove godine.
Izvor: vladars.rs
