Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a u svijetu se obilježava još od 1988. godine, a posvećen je podizanju svijesti i globalnoj borbi protiv HIV-a i AIDS-a, bolesti koje su duboko promijenile živote miliona ljudi širom svijeta. Ovaj dan nas podsjeća na značaj prevencije, edukacije i solidarnosti, kao i na potrebu da pružimo podršku osobama koje žive sa HIV-om, a postao ključni trenutak za društva širom svijeta, kako bi se skrenula pažnja na potrebe osoba zaraženih HIV-om i oboljelih od AIDS-a, te na važnost nastavljanja borbe protiv ovih bolesti.
Cilj obilježavanja ovog 37. po redu dana pod sloganom “Prevazilaženje prekida/prepreka, transformacija odgovora na SIDU” i naglašava potrebu za prilagođavanjem i jačanjem odgovora na sidu uprkos izazovima i prekidima u finansiranju i uslugama”.
Svjetski dan borbe protiv HIV-a i AIDS-a ima višestruki značaj. Prije svega, on je prilika da se podsjećamo na opasnosti koje HIV i AIDS predstavljaju za ljudsko zdravlje, ali i da proslavimo napredak u borbi protiv njih. HIV je virus koji napada ljudski imuni sistem, dok AIDS predstavlja najteži stadijum infekcije, kada imunitet postane ozbiljno oslabljen, čineći osobu podložnom različitim infekcijama i bolestima. Danas, zahvaljujući naučnim dostignućima i dostupnosti tretmana, osobe sa HIV-om mogu da vode dug i zdrav život, što je veliki korak napred u medicini i društvenoj odgovornosti.
Prema podacima SZO, u 2024. godini na globalnom nivou, oko 40,8 miliona ljudi živjelo je sa HIV-om, od toga je 1,4 miliona djece uzrasta 0-14 godina. Smrtni ishod od posljedica ove infekcije imalo je 630.000 osoba. Podatak da je registrovano oko 1,3 miliona novooboljelih u 2024. godini, je podatak koji poziva na još veću posvećenost u ovoj borbi.
Od početka pandemije HIV/AIDS-a, više od 40 miliona ljudi je umrlo od AIDS-a, dok je broj novozaraženih smanjen poslednjih godina zahvaljujući boljim metodama prevencije, testiranja i lečenja. Ipak, pandemija HIV-a još uvek nije gotova, i dalje je prisutna u mnogim delovima sveta, posebno u Africi, gde je broj novozaraženih i umrlih i dalje visok. Takođe, važno je napomenuti da su žene, deca i ljudi koji se nalaze u marginalizovanim društvenim grupama najugroženiji.
HIV infekcija se najčešće otkriva brzim dijagnostičkim testovima, koji otkrivaju prisustvo ili odsustvo HIV antitjela, što je od esencijalnog značaja za rano otkrivanje, a zatim rani tretman, njegu i nadzor. HIV infekcija se ne može izliječiti, međutim postoje efikasni antiretrovirusni lijekovi (ART) koji kontrolišu virus i doprinose prevenciju prenošenja infekcije, tako da osobe sa HIV-om, mogu živjeti dug i koliko je moguće kvalitetan život. Prema poslednjim podacima, 28.7 miliona (75%) inficiranih HIV-om u svijetu ima dostupnu antiretrovirusnu terapiju, s tim da se broj oboljelih kojima je terapija dostupna iz godine u godinu povećava.
Uloga zajednice u borbi protiv HIV-a i AIDS-a
Zajednica ima ključnu ulogu u borbi protiv HIV-a i AIDS-a. Edukacija i podizanje svijesti među ljudima su prvi koraci u prevenciji, jer mnogi ljudi i dalje ne razumiju kako se HIV prenosi i kako se može zaštititi. Takođe, važno je pružiti podršku osobama koje žive sa HIV-om, kako bi se smanjila stigma i diskriminacija, koji su i dalje prisutni u mnogim društvima. Zajednica treba da bude sigurno okruženje, gdje je testiranje na HIV dostupno, a liječenje i terapija dostupni svima koji su zaraženi.
Kroz solidarnost i zajednički rad, možemo da stvorimo društvo u kojem će HIV biti izlječiv, a osobe sa HIV-om i AIDS-om živjeti punim životom, oslobođene stigme i diskriminacije.
Zajedno, možemo učiniti da 1. decembar postane dan kada ćemo se podsjetiti na sve što je postignuto, ali i na sve što još treba da učinimo u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.
Epidemiološka situacija u Republici Srpskoj
U Republici Srpskoj na osnovu analize dostavljenih prijava i podataka do sada je registrovano ukupno 213 oboljelih osoba od HIV/AIDS-a, a od posljedica ove bolesti do sada su umrle 32 osobe.
U 2025. godini zaključno sa 01.12 prijavljeno je ukupno 8 novih slučajeva oboljelih (6 HIV+, 2 AIDS). Od ukupnog broja prijavljenih oboljelih, najveći broj pripada homoseksualnoj/biseksualnoj tj. 75% (8) a nešto manji broj heteroseksualnoj i ostaloj populaciji, odnosno drugim putevima prenošenja infekcije. Najveći broj pripada uzrasnoj grupi 30-49 godina.
U Republici Srpskoj se u sklopu redovnih aktivnosti u kontinuitetu provodi epidemiološki nadzor, liječenje visokoaktivnom antiretrovirusnom terapijom kao i psihosocijalna podrška osoba sa HIV/AIDS-om. U cilju kontrole pojave ove bolesti neophodno je posebnu pažnju posvetiti prevenciji odnosno ranom otkrivanju (testiranje) svih lica koji imaju određeno rizično ponašanje, a posebno onih koji pripadaju populacijama koji su izloženi povećanom riziku za nastanak ove bolesti.
Tekst je preuzet sa sajta: vladars.rs
