Ove godine obilježava se 25 godina Svjetskog dana srca.
U proteklih 25 godina, Svjetski dan srca je od događaja za podizanje svijesti o značaju i učestalosti kardiovaskularnih bolesti, prerastao u snažan globalni pokret koji pokreće obrazovanje, zastupanje i akciju protiv kardiovaskularnih bolesti.
Svjetska federacija za srce (engleski: World Heart Federation) zalaže se za bolje zdravlje srca i poboljšan pristup njezi širom svijeta.
Od 2024. godine Svjetska federacija za srce provodi kampanju pod nazivom „Koristi srce za akciju”, podržavajući pojedince da brinu o svom srcu i osnažujući ih da podstaknu lidere da pruže globalnu platformu za akciju. Kampanja naglašava značaj akcija koje preduzimaju donosioci odluka ali i profesionalna zajednica, pacijenti i javnost u cilju postizanja zdravlja srca.
Tema Svjetskog dana srca 2025. godine je „Ne propustite nijedan trenutak”. Voljeni širom svijeta propuštaju vrijeme koje bi i dalje trebalo da provode zajedno zbog prijevremenih smrtnih slučajeva uzrokovanim kardiovaskularnim bolestima.
Kardiovaskularne bolesti su grupa bolesti srca i krvnih sudova i uključuju: koronarnu bolest srca, cerebrovaskularnu bolest, perifernu arterijsku bolest, reumatsku bolest srca, kongenitalne srčane bolesti, duboku vensku trombozu i plućnu emboliju. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok smrti u svijetu.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti su trenutno odgovorne za 20,5 miliona smrti u svijetu godišnje, posebno smrti od srčanog i moždanog udara. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i invaliditeta i u Evropi, uzrokujući skoro polovinu svih smrtnih slučajeva. Većina ovih smrtnih slučajeva je od akutnih događaja kao što su srčani ili moždani udari. Procjenjuje se da je 4,2 miliona ljudi u Evropi umrlo od kardiovaskularnih bolesti u 2019. godini, što predstavlja 42,5% svih smrtnih slučajeva.
Grupa kardiovaskularnih bolesti je na prvom mjestu kao uzrok smrti i u Republici Srpskoj.
Kardiovaskularne bolesti rezultat su kompleksnih interakcija između individue i njene okoline i većina slučajeva kardiovaskularnih bolesti se može spriječiti uticajem na faktore rizika prije nego što uzrokuju oboljenje. Kada se razvije kardiovaskularno oboljenje važno ga je otkriti što je ranije moguće kako bi se smanjile posljedice ranim liječenjem, savjetovanjem i lijekovima.
Najvažniji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a koji su vezani za ponašanje pojedinca su nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana i štetna upotreba alkohola. Efekti tih faktora rizika u ponašanju mogu se pojaviti kod pojedinca kao povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina i gojaznost.
Prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Pored toga, liječenje dijabetesa, povišenog krvnog pritiska i visokih lipida u krvi može biti neophodno za smanjenje kardiovaskularnog rizika i sprečavanje srčanog i moždanog udara.
Upotreba duvana i pasivno izlaganje duvanskom dimu su jedni od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti. Globalno, više od 1 od 10 kardiovaskularnih smrti je uzrokovano upotrebom duvana. Prestanak pušenja je pojedinačna najbolja mjera koja se može preduzeti da se unaprijedi zdravlje srca.
Fizička neaktivnost može značajno doprinijeti nastanku bolesti srca jer može dovesti do dobijanja na težini, doprinijeti nastanku dijabetes melitusa i povišenog krvnog pritiska. Vježbe naročito dobre za srce su brza šetnja, trčanje, plivanje, vožnja bicikla.
Oni koji žive sa dijabetesom tip 2 imaju dvostruko veću vjerovatnoću da umru od srčanih bolesti i moždanog udara u poređenju sa pacijentima bez dijabetesa što ukazuje na hitnu potrebu za prevencijom kardiovaskularnih bolesti kod osoba sa dijabetesom, obraćajući pažnju na faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Riziko faktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti su u velikoj mjeri određeni ponašanjem naučenim u djetinjstvu koje se nastavlja u starijoj dobi kao što su navike u ishrani i pušenje. Zbog toga je potrebno olakšati pristup djeci i njihovim porodicama zdravoj hrani kao i sredini bez duvanskog dima.
Svjetska federacija za srce naglaša značaj sprječavanja kardiovaskularnih bolesti u veoma ranoj fazi.
Izvor: vladars.rs
