Postoje ozbiljne indicije da se mjere nadzora propisane Zakonom o elektronskom potpisu BiH ne sprovode u punom kapacitetu, što dovodi u pitanje pravnu sigurnost sistema elektronskog potpisa, upozorio je zamjenik ministra transporta i komunikacija u Savjetu ministara Ognjen Janjić.
On je ukazao da se nesprovođenje mjera nadzora posebno odnosi na provjeru pravnih uslova za rad ovjerilaca i izvršavanje obavezujućih odluka nadležnih regulatornih i sudskih organa.
“Takvo postupanje stvara ozbiljan institucionalni rizik, dovodi u pitanje pravnu sigurnost sistema elektronskog potpisa i podriva povjerenje građana i privrede u digitalnu infrastrukturu”, rekao je Janjić Srni.
On je naglasio da je Kancelarija za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri Ministarstvu transporta i komunikacija bila dužna da utvrdi da li su ispunjeni svi pravni uslovi za rad pojedinih ovjerilaca, a posebno nakon rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH iz jula 2024. i pravosnažnih presuda Suda BiH iz novembra prošle godine.
“Umjesto toga svjedočimo izostanku adekvatnih nadzornih aktivnosti i ignorisanju relevantnih odluka nadležnih institucija”, naveo je Janjić.
On je istakao da takvo postupanje otvara ozbiljna pitanja institucionalne i eventualne pravne odgovornosti svih koji su bili dužni da postupaju u skladu sa zakonom.
“Kao zamjenik ministra zvanično sam upozoravao ministra i nadležne strukture na ozbiljne pravne i institucionalne probleme u postupanju Kancelarije za nadzor i akreditaciju ovjerilaca, kao i na nedostatke u funkcionisanju sistema elektronskog identiteta i usluga povjerenja u BiH”, rekao je Janjić.
On je naveo da je posebno ukazivao na činjenicu da se određene aktivnosti nastavljaju uprkos jasnim rješenjima Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i pravosnažnim odlukama Suda BiH, kojima su potvrđene granice nadležnosti pojedinih institucija, kao i obaveza dosljedne primjene zakona u oblasti obrade ličnih podataka i izdavanja elektronskih identiteta.
On je još jednom pozivao na hitno usklađivanje svih aktivnosti sa pravosnažnim sudskim odlukama i važećim zakonskim propisima.
“Izvrtanje činjenica, obmanjivanje javnosti i nastavak ignorisanja regulatornih i sudskih akata mogu proizvesti dugoročne posljedice po funkcionisanje institucija, pravnu nesigurnost za građane i narušen pravni poredak u BiH”, istakao je Janjić.
On je poručio da vladavina prava ne može biti stvar proizvoljnog tumačenja, već obaveza svih institucija i nosilaca javnih funkcija.
Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH donijela je dva rješenja kojima je Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH i Upravi za indirektno oporezivanje BiH zabranila da obrađuju lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje, uz izuzetak za IDDEEA u postupku digitalnog potpisivanja u oblasti identifikacionih dokumenata.
Zabrana izdavanja elektronskih potpisa na daljinu donesena je zbog nepostojanja zakonskog osnova za obradu i pohranu ličnih podataka na serverskim sistemima ovih institucija.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić ranije je rekao da je ova agencija jedina koja je nadležna da vrši nadzor nad obradom ličnih podataka nad svim tim kontrolorima podataka.
Izvor: srna.rs
