Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske u intervjuu za Glas Srpske govorio je o prevenciji nasilja u školama, poboljšanju statusa prosvjetnih radnika, modernizaciji nastave i upisnoj politici u srednje škole.
GLAS SRPSKE: Koje konkretne mjere Ministarstvo preduzima radi prevencije nasilja u školama?
Prevencija nasilja u školama zasniva se na Programu mjera za jačanje bezbjednosti i sprečavanja nasilja u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, koji je usvojila Vlada Republike Srpske. Ovim programom definisano je 11 prioriteta koji predstavljaju ključna polja djelovanja – od unapređenja zakonodavnog okvira, poboljšanja materijalnih i tehničkih uslova, kadrovskog jačanja stručnih službi, do rada sa nastavnicima, učenicima i roditeljima, uključivanja lokalne zajednice i medija, kao i kontinuiranog praćenja stanja bezbjednosti u školama.
Važno je naglasiti da Program mjera nije reakcija na pojedinačne incidente, već sistemski i dugoročni okvir koji omogućava planirano, organizovano i kontinuirano djelovanje u oblasti prevencije nasilja. Upravo na temelju ovog Programa mjera pokrenuta je i kampanja „Škola koja čuje”, kao jedna od konkretnih aktivnosti usmjerenih na jačanje prevencije vršnjačkog nasilja. Kampanja ima za cilj da podigne svijest o značaju blagovremenog prepoznavanja nasilja, empatije i zajedničke odgovornosti svih učesnika u obrazovnom procesu. Kampanja se sprovodi u svim osnovnim i srednjim školama kroz preventivne, edukativne i kreativne aktivnosti sa učenicima, roditeljima i nastavnicima, uz podršku stručnjaka i kroz medijske sadržaje. Ministarstvo će i u narednom periodu nastaviti djelovanje u ovom pravcu, dosljedno sprovodeći Program mjera i unapređujući aktivnosti koje doprinose stvaranju sigurnog i podsticajnog školskog okruženja.
GLAS SRPSKE: Kako Ministarstvo sarađuje sa MUP-om i lokalnim zajednicama?
Bezbjednost u školama je zajednička odgovornost svih institucija. Ministarstvo prosvjete i kulture ostvaruje kontinuiranu saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, jedinicama lokalne samouprave, centrima za socijalni rad i zdravstvenim ustanovama.
Posebnu ulogu imaju multisektorski timovi u školama, koji omogućavaju koordinisan pristup, procjenu rizika i izradu Plana brige za dijete, s ciljem pravovremene zaštite i podrške djeci.
Saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova je na visokom nivou, a posebno ističemo ulogu školskih policajaca koji su prisutni u blizini škola i dostupni učenicima, nastavnicima i roditeljima, kao i doprinos Srednje škole unutrašnjih poslova u jačanju sistema bezbjednosti.
Ministarstvo redovno informiše Vladu Republike Srpske o aktivnostima u okviru Programa mjera za jačanje bezbjednosti i sprečavanje nasilja u školama i đačkim domovima. Opredijeljeni smo za nultu toleranciju na svaki oblik nasilja i kontinuirano djelujemo u skladu sa vaspitno-obrazovnom politikom.
GLAS SRPSKE: Nedavno su povećane plate zaposlenih u prosvjeti, šta nam možete reći o tome?
Povećanje plata sa 1.850 na 1.915 KM, od januara 2026. godine, predstavlja nastavak kontinuiranog rasta primanja prosvjetnih radnika sa visokom stručnom spremom, koji od 2023. godine ukupno iznosi oko 320 KM.
Napominjemo da će i zaposlenima sa višom stručnom, od januara 2026. godine, biti povećane plate u neto iznosu od 90 KM. Za potrebe povećanja plata prosvjetnih radnika sa visokom i višom stručnom spremom Ministarstvo je obezbijedilo dodatna 22 miliona KM u budžetu 2026. godinu.
Svjesni smo izazova koje donosi rast troškova života, ali Vlada Republike Srpske nastoji da u skladu sa budžetskim mogućnostima unapređuje materijalni položaj zaposlenih u obrazovanju, uz očuvanje finansijske stabilnosti.
GLAS SRPSKE: Da li ova povećanja doprinose zadržavanju kadrova?
Plate su važan faktor, ali nisu jedini. Zadržavanje kadrova zahtijeva i bolje uslove rada, jačanje profesionalnog ugleda nastavnika i kontinuirano stručno usavršavanje. Ministarstvo radi upravo na tim segmentima, jer je nastavnik nosilac kvaliteta obrazovanja.
5. Koji su dugoročni planovi za modernizaciju nastave i digitalizaciju?
U skladu sa Strategijom razvoja obrazovanja do 2030. godine, Ministarstvo u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom radi na unapređivanju i modernizaciji različitih segmenata vaspitno-obrazovnog procesa i nastave uopšte. To se odnosi na usmjeravanje nastavnika i učenika na upotrebu novih tehnoilogija u skladu sa ciljevima vaspitanja i obrazovanja u Republici Srpskoj a to je između ostaloga, cjeloviti razvoj svakog pojedincaa u skladu sa njegovim sposobnostima. Budući da živimo u eri novih tehnologija koje iz dana u dan napreduju i razvijaju se, dužni smo da vršimo i modernizaciju vaspitno-obrazovnog procesa i u tom segmentu vodeći računa da ne dođe do zloupotreba što je definisano i Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju.
Ministarstvo kontinuirano unapređuje nastavne planove i programe s ciljem razvoja funkcionalnih znanja, digitalnih kompetencija i kritičkog mišljenja. Reforma gimnazija, čiji je novi nastavni plan i program u primjeni od školske 2025/26. godine, primjer je tog pristupa.
GLAS SRPSKE: Kako Ministarstvo planira da uskladi upisnu politiku srednjih škola sa potrebama tržišta rada?
Usklađivanje upisne politike sa stvarnim potrebama privrede i tržišta rada jedan je od prioriteta Ministarstva prosvjete i kulture. Polazeći od analize stanja na tržištu rada i izraženog deficita kadrova u pojedinim zanimanjima, Ministarstvo kontinuirano radi na prilagođavanju upisne politike u srednjim školama.
Ovaj proces podrazumijeva tješnju saradnju sa privrednim subjektima, Privrednom komorom i lokalnim zajednicama, kako bi se obrazovni profili u školama uskladili sa realnim potrebama privrede. Poseban akcenat stavlja se na jačanje stručnog obrazovanja, praktične nastave i povezivanje učenika sa poslodavcima tokom školovanja. Cilj je da učenici po završetku srednjeg obrazovanja imaju primjenjiva znanja i vještine, veću zapošljivost i mogućnost da ostanu i rade u svojoj sredini, dok privreda dobija kadrove koji odgovaraju njenim potrebama.
GLAS SRPSKE: Vaša najdraža praznična uspomena iz školskih dana?
Praznici me podsjećaju na školske priredbe, zajedništvo i osjećaj radosti koji smo dijelili u školskim danima. To su uspomene koje ostaju trajno i podsjećaju na važnost škole u odrastanju.
GLAS SRPSKE: Šta mislite da je neophodno da se obezbijedi u vaspitno-obrazovnim ustanovama, odnosno šta biste poručili svima u školama?
Škola treba da bude mjesto u kojem se djeca osjećaju prihvaćeno, slobodno da uče i razvijaju se, a nastavnici prepoznato i cijenjeno u svom radu. To je najvrjedniji poklon koji možemo dati i djeci i društvu u cjelini. Upravo na jačanju takvog školskog okruženja Ministarstvo će nastaviti da radi kroz sistemske mjere, unapređenje uslova rada i razvijanje kulture uvažavanja i nenasilja u svim školama.
Srećno dijete, odnosno učenik te zadovoljan učitelj je nešto što se gradi godinama te će Ministarstvo nastojati da unapređivanjem položaja svih aktera u nastavnom procesu doprinese poboljšanju svih uslova u školama. Naš zajedniči cilj jeste podsticajan razvoj svakog učenika, odnosno profesionalni razvoj svakog našeg učitelja i nastavnika.
Učenicima poručujem da vjeruju u sebe i svoje znanje. Nastavnicima zahvaljujem na posvećenosti i odgovornosti, a roditeljima na partnerstvu i podršci. Samo zajedno možemo graditi školu koja je mjesto sigurnosti, podrške i napretka za svako dijete u Republici Srpskoj.
Tekst je preuzet sa sajta: vladars.rs
